Što sijati u studenome: cvijeće, začinsko bilje i povrće za sjetvu sada

Studeni je mjesec u kojem kalendaru sjetve kao da ponestaje stranica. Vani se tlo brzo hladi, u velikom dijelu sjeverne Europe dnevno svjetlo traje kraće od devet sati, a vrlo malo od onoga što se sada posije narast će prije veljače. Ali na pitanje „što mogu sijati u studenome?” postoji bolji odgovor od „ništa”. Tri vrste sjemena doista odgovaraju ovom mjesecu: otporno sjeme kojem je nužna zima na otvorenom prije nego što proklija, brzo lisnato povrće i klice koje se uzgajaju u kući, gdje duljina dana gotovo nije važna, te spore, toploljubive sobne i egzotične biljke kojima dobro dođe rani početak na grijanoj prozorskoj klupici. Evo točno što sijati u studenome, gdje to sijati i što ostaviti za proljeće.

• Vani trajnice & divlje cvijeće u loncima ili gredicama — neka zima obavi posao
• Hladno klijalište zadnja prilika za mirisni grašak, zimsku portulaku & špinat, početkom mjeseca
• Prozorska klupica mikrozelenje, klice, kres salata & lisnato začinsko bilje cijeli mjesec
• Pravilo za studeni sijte za hladnoću ili za toplinu — ne za ono između

Što se mijenja između listopada i studenoga

U listopadu još je bilo kratko razdoblje za sjetvu otpornih jednogodišnjica, biljaka za zelenu gnojidbu i zimskih salata na otvorenom. U studenome je to razdoblje prošlo. Klijanci iz sadašnje sjetve nailaze na ono što zovemo pravilom 10 sati dnevnog svjetla: kad je svjetla manje od deset sati na dan, rast praktički staje sve do kraja siječnja ili veljače. Salata posijana vani ovog mjeseca nije spora salata — to je klijanac koji miruje do proljeća, izložen puževima i vlazi.

Zato u studenome korisno pitanje nije „hoće li narasti?”, nego „gdje je toplo, a gdje je namjerno hladno?” Sjemenu kojem treba razdoblje zimske hladnoće dobro je vani. Sjeme kojem trebaju toplina i svjetlo ide u kuću. Sve između čeka.

Vani: sjeme kojem treba zima

Ovo je najpodcjenjeniji posao sjetve u godini. Sjeme mnogih otpornih trajnica, divljeg cvijeća i grmlja prirodno miruje, a to mirovanje prestaje tek nakon nekoliko tjedana hladnih, vlažnih uvjeta. Posijano u studenome i ostavljeno vani, takvo sjeme proklija u svoje vrijeme u rano proljeće — često ujednačenije od sjemena posijanog u ožujku u toploj sobi.

• Otporne trajnice u loncima — posijte cvjetne trajnice kao što su ehinops, vrtne ivančice, Lychnis i vrtni klinčići u lonce sa supstratom pomiješanim sa sitnim šljunkom, pokrijte ih tankim slojem šljunka i postavite vani uz zid ili u otvoreno hladno klijalište. Naš vodič o trajnicama iz sjemena i hladnoj stratifikaciji objašnjava kojima je hladnoća potrebna i koliko dugo.
• Divlje cvijeće — studeni je i dalje dobar mjesec da posijete livadu poljskog cvijeća ili kutak s autohtonim divljim cvijećem na očišćenom, nepognojenom tlu, pod uvjetom da tlo nije natopljeno vodom. Sjeme posijano sada prolazi prirodnu zimu i proklija kad se tlo zagrije.
• Dvogodišnjice za kasniju cvatnju — sljezovače i potočnice posijane sada u ploče s ćelijama u hladnom klijalištu ipak će procvasti, doduše na manjim biljkama i nešto kasnije nego iz ljetne sjetve.

Hladno klijalište: samo početkom studenoga

• Mirisni grašak: zadnja prilika — sredina listopada klasičan je termin, ali mirisni grašak posijan u duboke lonce ili posebne posudice za duboko korijenje u prvom tjednu studenoga i dalje će preko zime razviti snažan korijen i procvasti ranije nego iz proljetne sjetve. Cijeli postupak naći ćete u vodiču kako uzgojiti mirisni grašak iz sjemena.
• Zimska portulaka i špinat pod staklom — zimska portulaka (Claytonia) i otporni špinat poput sorti Winterreuzen i Viroflex početkom mjeseca još se mogu posijati u gredicu u stakleniku ili u hladno klijalište. Očekujte male berbe krajem zime i pravi val rasta u ožujku. U vodiču o zimskim salatama osim zelene salate pronaći ćete i druge vrste koje vrijedi isprobati.
• Grašak i bob: provjerite prije sjetve — sjetvu u studenome preživi samo vrlo otporan grašak okruglog zrna, i to samo u blagim krajevima na propusnom tlu. Bob koji imamo u ponudi pripada proljetnim sortama; naš vodič za bob objašnjava kada ga je najbolje sijati.

U kući: berba u studenome

Na prozorskoj klupici sjetva u studenome doista se isplati. Mikrozelenje i klice gotovo potpuno zanemaruju duljinu dana: izdanci graška, rotkvica, gorušica, mizuna i tatsoi spremni su za rezanje za 7–14 dana u plitici, a sjemenu za klice poput mungo graha, lucerne, leće i brokule dovoljni su staklenka i tri do pet dana. Naš asortiman sjemena za klice iz ekološkog uzgoja ima ekološki certifikat. Kres salata na vlažnom papiru najbrža je od svih. Počnite s vodičem o tome kako uzgojiti mikrozelenje i klice.

Lisnato začinsko bilje zimi raste sporije, ali ipak vrijedi posijati koji lonac. Vlasac, peršin i korijandar rastu na svijetloj prozorskoj klupici okrenutoj jugu ili zapadu; bosiljku treba toplina, a u studenome zapravo i lampa za uzgoj biljaka. Naš vodič o uzgoju začinskog bilja u kući zimi obuhvaća lonce, zalijevanje i svjetlo, a vodič o lampama za uzgoj sadnica objašnjava kada se isplati kupiti lampu.

U kući uz grijanje: sobne i egzotične biljke iz sjemena

Ovo je posao za studeni o kojem većina vrtlara nikad ne razmišlja. Sporim, toploljubivim biljkama trebaju mjeseci da dosegnu korisnu veličinu, pa vam sjetva sada, u grijanom klijalištu ili na toploj prozorskoj klupici, do ranog ljeta daje snažnu mladu biljku. Tim je sjetvama potrebna stalna temperatura od 20–25 °C i dobro svjetlo, pa im odgovara mjesto iznad radijatora s lampom za uzgoj, a ne hladan trijem.

• Sobne biljke, kaktusi i sukulenti — sijte po površini supstrata sa šljunkom, pokrijte prozirnim poklopcem i držite na toplom. Kaktusi su spori, ali zahvalni; većina proklija u roku od nekoliko tjedana.
• Stidljiva mimoza — Mimosa pudica brzo proklija nakon namakanja u toploj vodi i omiljena je među djecom: listovi joj se sklope na dodir.
• Penjačice za iduće ljeto — pasifloru (Passiflora caerulea) i gliciniju isplati se posijati rano. Sjeme najprije namačite 24 sata. S glicinijom budite strpljivi: klijanci dobro rastu, ali do cvatnje može proći mnogo godina. Za jednogodišnje penjačice pogledajte najbolje penjačice za uzgoj iz sjemena.
• Nešto egzotično — strelicija (Strelitzia reginae) i ukrasna ružičasta banana klijaju sporo i neujednačeno te im tjednima ili mjesecima treba toplina. Zima je dobro vrijeme da ih posijete, jer imate vremena čekati.

Vikend u studenome: redoslijed poslova

1. Najprije zasijte lonce koji ostaju vani Trajnicama i divljem cvijeću koristi svaki tjedan hladnoće. Jasno ih označite — možda se pojave tek u ožujku.
2. Završite sjetvu u hladnom klijalištu Zadnji mirisni grašak, zimska portulaka i špinat u prvom tjednu. Za blagih dana prozračujte.
3. Skupite lišće Otpalo lišće spremite u vreće da napravite kompost od lišća — za dvije godine imat ćete besplatan supstrat za sjetvu.
4. Malčirajte korjenasto povrće Redove pastrnjaka prekrijte slamom ili lišćem kako biste ga mogli vaditi i po mrazu — pogledajte kada vaditi pastrnjak.
5. Zasijte pliticu na prozorskoj klupici Mikrozelenje ili klice — nešto za jelo već za tjedan dana, i tako cijelu zimu.
6. Pregledajte kutiju sa sjemenom Na starim vrećicama napravite brzi test klijavosti i zapišite što treba ponovno naručiti; pastrnjak i drugo kratkovječno sjeme treba kupiti svježe — pogledajte koliko dugo sjeme ostaje klijavo.

Sijte za hladnoću ili sijte za toplinu

Česte pogreške pri sjetvi u studenome

• Sjetva povrća vani za brz urod — uz manje od deset sati svjetla ništa što se sada posije vani neće dati urod prije proljeća.
• Unošenje sjemena kojem treba hladnoća u kuću — trajnice i divlje cvijeće kojima je potrebna stratifikacija neće proklijati u toploj sobi. Lonce ostavite vani.
• Sjetva egzotičnih biljaka na hladnoj prozorskoj klupici — bez stalne topline sporo sjeme jednostavno istrune. Koristite grijano klijalište ili pričekajte proljeće.
• Prekomjerno zalijevanje — hladan, vlažan supstrat idealno je okruženje za polijeganje sadnica. Zalijevajte odozdo i štedljivo.
• Sjetva rajčica i paprika već sada — pri slabom svjetlu izdužuju se. Pričekajte siječanj ili veljaču ili koristite lampu za uzgoj.
• Odustajanje od neoznačenih lonaca — trajnice posijane vani mogu nicati sve do travnja. Ne praznite lonce u veljači.

Često postavljana pitanja

Je li u studenome prekasno za sjetvu?
Nije, ako odaberete pravo sjeme. Otporne trajnice i divlje cvijeće posijani vani, rani mirisni grašak u hladnom klijalištu te mikrozelenje, klice, začinsko bilje i sobne biljke u kući — sve to odgovara studenome. Većinu povrća bolje je ostaviti za kasnu zimu.

Koje povrće mogu sijati u studenome?
Vani vrlo malo. U hladnom klijalištu ili stakleniku početkom mjeseca zimsku portulaku i otporni špinat; u blagim krajevima vrlo otporan grašak okruglog zrna. U kući kres salata, mikrozelenje i sjeme za klice daju urod za nekoliko dana.

Mogu li sijati mirisni grašak u studenome?
Možete, u prvom ili drugom tjednu. Sijte u duboke lonce, držite ih u hladnom klijalištu ili negrijanom stakleniku i zakinite vrhove kad biljke razviju tri ili četiri para listova. Nakon sredine studenoga bolje je pričekati: sjetva u siječnju pod staklom obično nadoknadi zaostatak.

Koje se cvijeće može sijati vani u studenome?
Otporne trajnice i autohtono divlje cvijeće, osobito ono kojem je za klijanje potrebna zimska hladnoća. Sijte u lonce ili na očišćeno tlo i pustite da vrijeme obavi ostalo.

Sjetva u studenome tih je posao koji se dugo isplaćuje: nekoliko lonaca trajnica vani, plitica izdanaka graška na prozorskoj klupici i pasiflora koja se polako razvija pokraj radijatora. Dok planirate iduće proljeće, naš vodič o uzgoju pastrnjaka iz sjemena objašnjava zašto ta kultura počinje sa svježom vrećicom. Pregledajte sve naše sjeme povrća, cvijeća i začinskog bilja, pogledajte kalendar sjetve cvijeća, a možete i istražiti ostale naše vodiče za uzgoj.